Nalog supervizora o urbanističkom planiranju kojim se poništavaju određene odluke koje je donijelo Žalbeno povjerenstvo, ponovno stavljaju na snagu određene urbanističke suglasnosti, razrješavaju sa dužnosti određeni zvaničnici Vlade Distrikta, nalažu određene izmjene propisa o urbanističkom planiranju u Distriktu i nameću određene izmjene zakona u svezi sa radom Žalbenog povjerenstva
Sukladno ovlastima koje su mi date stavovima 8, 10, 11, 13, 36 i 37 Konačne odluke, od 5. ožujka 1999. godine, Arbitražnog tribunala za spor oko međuentitetske linije razgraničenja u oblasti Brčkog („Tribunal za Brčko”);
Imajući posebice u vidu ovlasti supervizora predviđene u stavku 24 Dopunske odluke Tribunala za Brčko od 15. ožujka 1998. godine, a koji u odgovarajućem dijelu glasi da “supervizor … u oblasti Brčkog ima ovlasti jednake onima koje su, prema Bonskoj konferenciji od prosinca 1997. godine, date visokom predstavniku, uključivši pravo da smijeni bilo koju zvaničnu osobu koja, po mišljenju supervizora, neadekvatno surađuje sa njegovim naporima da osigura poštivanje Daytonskog sporazuma, učvrsti demokratske ustanove u oblasti i revitalizira lokalno gospodarstvo”; i imajući u vidu stavak XI.2 Zaključaka Bonske konferencije o provedbi mira održane 9. i 10. prosinca 1997. godine, kojim se predviđa da visoki predstavnik (a stoga, shodno stavku 24 Dopunske odluke, supervizor) može donositi “obvezujuće odluke, kad on smatra za neophodno … (koje) mogu uključivati aktivnosti protiv osoba koje imaju javnu službu”; i imajući u vidu stavak X.4 Aneksa Deklaracije Vijeća za provedbu mira donesenog u Madridu 16. prosinca 1998. godine, kojim se potvrđuje da se osobama kojima visoki predstavnik (a time i supervizor) zabrani vršenje javnih funkcija “može također zabraniti da se do daljnjeg kandiduju na izborima i da vrše bilo koju drugu izbornu ili imenovanu funkciju i funkciju u političkim strankama”;
Ističući da je pravna sigurnost jedan od najvažnijih ciljeva u promoviranju vladavine prava u Distriktu, kao što je propisano stavovima 4, 5 i 6 Aneksa Konačne odluke od 18. kolovoza 1999. godine;
Nadalje ističući da je efektan, učinkovit, pravičan, nepristrasan i jednostavan režim urbanističkog planiranja od ključnog značenja za unapređenje trajne gospodarske revitalizacije Distrikta, da bi se olakšalo investiranje u građevinske projekte na području Distrikta;
Izražavajući zabrinutost zbog brojnih skorašnjih pritužbi na korupciju u upravi Vlade Distrikta za urbanističko planiranje, uključivši pritužbe protiv visokih javnih zvaničnika Distrikta, i odlučan da iskorijenim postupke javnih zvaničnika u Distriktu usmjerene ka korupciji i prevari;
(1) Afera Trpković
Podsjećajući da je moj ured, u svibnju i lipnju 2006. godine, dobio niz pritužbi od investitora na rad Odjeljenja za urbanizam, imovinske odnose i gospodarski razvoj (“Odjeljenje za urbanizam”, čiji je relevantni pravni nasljednik, od 1. rujna 2006. godine, Odjeljenje za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove, prema stavku 2 Naloga supervizora od 16. kolovoza 2006. godine), u kojima se iznosi na vidjelo praksa dugih odlaganja, birokratskih zavrzlama i diskriminatornog ponašanja Vlade Distrikta u njezinoj upravi za urbanističke suglasnosti.
Nadalje podsjećajući da je, u interesu promoviranja investiranja u Distrikt i njegov gospodarski razvoj, moj ured uložio znatne napore u rješavanje pritužbi koje su podnijeli nezadovoljni investitori, uključivši nekoliko sastanaka sa tim investitorima i predstavnicima Vlade, što je rezultiralo dogovorom između mog ureda, gradonačelnika i Odjeljenja za urbanizam da bi Odjeljenje za urbanizam trebalo riješiti sva pravna pitanja u svezi sa neriješenim urbanističkim suglasnostima u dogovorenim rokovima; ovo je potvrđeno i ponovno istaknuto u pismu prethodnog supervizora Susan Johnson od 26. srpnja 2006. godine;
Nadalje podsjećajući da je supervizor Johnson, u pismima od 15. kolovoza 2006. godine i 28. kolovoza 2006. godine, naknadno zatražila od Odjeljenja za urbanizam da izda urbanističke suglasnosti za devet investitora, a to su: Astra-Plan d.o.o. Brčko, Gas Petrol d.o.o. Brčko, Srpska pravoslavna crkva u općini Brčko, Mensura Omerbašić, Mitar Žarkić i Indira Adžić, Nevresa Đonlić, Amir Sarajlić i Zidar d.o.o. Brčko (“investitori”); a kao rezultat toga Odjeljenje za urbanizam je investitorima izdalo urbanističke saglasnosti, sa datumima počev od 17. kolovoza 2006. godine, do 29. kolovoza 2006. godine (“devet suglasnosti”), a neki od investitora su naknadno dobili građevinske dozvole i započeli građevinske radove;
Konstatirajući da je, kao rezultat tobožnjeg zahtjeva za poništenje devet suglasnosti, koji je navodno podnio takozvani “gospodin Dimitrije Trpković”, a koji je Žalbeno povjerenstvo Brčko distrikta primilo 19. siječnja 2007. godine, 25. siječnja 2007. godine Žalbeno povjerenstvo donijelo rješenje o ukidanju svih devet suglasnosti (“Rješenje”); međutim, ovaj proces je bio u velikoj mjeri neregularan, u najmanju ruku na sljedeće načine:
(a) dva zahtjeva su podnesena na ime takozvanog “gospodina Trpkovića”; u prvom zahtjevu, koji je Žalbeno povjerenstvo primilo 16. listopada 2006. godine (“prvi zahtjev”), navedena je adresa za korespondenciju na kojoj nije poznat, niti je ikada bio, nitko pod imenom Dimitrije Trpković i nisu navedeni broj telefona ili drugi podaci za ostvarivanje kontakta, a stvarni stanari na toj adresi ne znaju ništa u svezi sa predmetnim pitanjem; u drugom zahtjevu, koji je Žalbeno povjerenstvo primilo 19. siječnja 2006. godine (“drugi zahtjev”), nisu navedeni nikakvi podaci za ostvarivanje kontakta; ime “gospodin Dimitrije Trpković” nije registrirano u CIPS-u (baza podataka državljana BiH sa osobnim iskaznicama); stoga je jasno da je gospodin Dimitrije Trpković nepostojeća osoba i da su prvi zahtjev i drugi zahtjev lažni.
(b) ni u prvom zahtjevu ni u drugom zahtjevu ne daje se nikakvo objašnjenje o tome kakav je interes takozvani “gospodin Trpković” imao da traži poništenje devet suglasnosti, gdje su zemljišta na koja se one odnose sasvim različito prostorno razmještena; i zapravo jedina stvar koja povezuje devet suglasnosti koje su predmet zahtjeva gospodina Trpkovića jest to što su one bile predmetom instrukcija supervizora Johnson u njezinim pismima od 26. srpnja 2006. godine, 15. kolovoza 2006. godine i 28. kolovoza 2006. godine, što me navodi na zaključak da su ovi zahtjevi podneseni sa namjerom da se smišljeno na pogrešan kolosjek skrene inicijativa supervizora Johnson da se pomogne investitorima koji su joj se žalili;
(c) poređenjem sadržine prvog zahtjeva i drugog zahtjeva jasno se vidi da su Žalbeno povjerenstvo i autori tih žalbi bili u dosluhu:
(i) prvi zahtjev sadrži detaljno navedene razloge kojima se obrazlaže pravna neutemeljenost devet suglasnosti; rješenjem Žalbenog povjerenstva po prvom zahtjevu, od 30. studenog 2006. godine, odbacuje se zahtjev zbog toga što gospodin Trpković, prema članu 220(1) Zakona o upravnom postupku Brčko distrikta, nije ovlašten da podnese žalbu; kada rješenje od 30. studenog 2006. godine nije moglo biti dostavljeno, zbog toga što nitko pod imenom gospodin Trpković ne stanuje na adresi koja se navodi u prvom zahtjevu, za Žalbeno povjerenstvo je to trebalo da bude znak upozorenja glede legitimnosti prvog zahtjeva;
(ii) drugim zahtjevom se od Žalbenog povjerenstva traži da po službenoj dužnosti ukine devet suglasnosti, ali ovo je nelogično; suština razmatranja po službenoj dužnosti je da se ono vrši bez podnešene žalbe, a članom 244(2) Zakona o upravnom postupku Brčko Distrikta predviđa se da jedina osoba ovlaštena da od Žalbenog povjerenstva zatraži da naloži ukidanje rješenja po službenoj dužnosti jest Ombudsman BiH; ukoliko je Žalbeno povjerenstvo htjelo da po službenoj dužnosti razmatra devet suglasnosti, moglo je to učiniti u bilo kom trenutku nakon što je primilo prvi zahtjev, na primjer u isto vrijeme kada je donijelo rješenje po prvom zahtjevu 30. studenog 2006. godine; ali umjesto toga, prije no što je to učinilo, ono je čekalo oko dva i pol mjeseca dok nije primilo zahtjev od nepostojeće osobe koja piše sa fiktivne adrese bez ovlaštenja da traži razmatranje po službenoj dužnosti;
(iii) drugi zahtjev ne sadrži detaljno navedene razloge zbog kojih se traži ukidanje, čak ni adresu tobožnjeg podnositelja zahtjeva; u ovakvim okolnostima i okolnostima opisanim u prethodnim podstavcima (i) i (ii) Žalbeno povjerenstvo je trebalo to da shvati kao znak upozorenja glede legitimnosti drugog zahtjeva;
(iv) u gorepomenutim okolnostima, Žalbeno povjerenstvo nije trebalo prihvatiti drugi zahtjev i nije trebalo po njemu postupati, i trebalo je da izvijesti policiju i/ili tužitelja i/ili gradonačelnika i/ili službenika za etiku; ali umjesto toga, Žalbeno povjerenstvo je, bez razmatranja ovog pitanja sa bilo kojim od gorepomenutih osoba, donijelo pozitivno rješenje po drugom zahtjevu u roku od samo šest dana nakon što ga je primilo, što je za Žalbeno povjerenstvo do sada nezabilježena brzina rada, što ukazuje na to da je drugi zahtjev bio unaprijed očekivan i da je rješenje po istom bilo unaprijed doneseni zaključak;
(v) činjenica da je u drugom zahtjevu korištena druga odredba Zakona o upravnom postupku u pokušaju da se izbjegne nepostojanje nadležnosti po prvom zahtjevu ukazuje na to da je podnositelj zahtjeva dobio primjerak rješenja po prvom zahtjevu i kao odgovor na isto sačinio drugi zahtjev; međutim, s obzirom na to da je adresa iz prvog zahtjeva bila fiktivna, podnositelj zahtjeva nije mogao biti izviješten o tom rješenju dostavljanjem istog na datu adresu; stoga je podnositelj zahtjeva morao biti izviješten od strane Žalbenog povjerenstva na neki drugi način, što upućuje na sudioništvo Žalbenog povjerenstva i podnositelja zahtjeva;
(vi) činjenica da drugi zahtjev ne sadrži detaljno navedene razloge niti bilo kakve podatke za ostvarivanje kontakta ukazuje na to da je podnositelj zahtjeva znao da je rješenje unaprijed doneseni zaključak, što upućuje na sudioništvo Žalbenog povjerenstva i podnositelja zahtjeva;
(vii) sve gorepomenute stvari, kada se posmatraju u cijelosti, ukazuju na to da je autoru drugog zahtjeva od strane Žalbenog povjerenstva rečeno da, nakon što je prvi zahtjev bio odbačen, jednostavno ponovno podnese zahtjev na temelju druge odredbe Zakona o upravnom postupku;
(viii) u svim okolnostima, Žalbeno povjerenstvo je znalo, ili je trebalo znati, da su prvi zahtjev i drugi zahtjev bili lažni, te je stoga postupajući po drugom zahtjevu i ne pokrenuvši pitanje prijevare kod nadležnih organa Žalbeno povjerenstvo bilo sudionik u prijevari;
(d) Žalbeno povjerenstvo nije čak niti izvijestilo investitore bilo o prvom zahtjevu ili o drugom zahtjevu prije no što je po istima rješavalo, a kamoli da ih je pozvalo da dostave bilo kakve predstavke u svezi sa tim da li su ti zahtjevi bili dobro utemeljeni; pored toga, ni takozvani “gospodin Trpković” nije pozvan da pojasni razloge za podnošenje drugog zahtjeva, ili interes koji je u tome imao, ili manjkavosti u bilo kom od zahtjeva (očito zbog toga što takva osoba ne postoji); stoga je došlo do potpunog nepoštivanja propisanih procesnih radnji;
(e) u najmanje još jednom drugom slučaju, u svezi sa investicijom koja je konkurentska jednoj od investicija iz devet suglasnosti, Žalbeno povjerenstvo je na istovrstan zahtjev primijenilo prilično različite i nedosljedne standarde; pismom od 28. srpnja 2006. godine skupštinski poslanički klub Srpske demokratske stranke u Brčko distriktu (“SDS”) zatražio je da Žalbeno povjerenstvo po službenoj dužnosti razmatra izdavanje urbanističke saglasnosti za projekat Kvadar od strane Odjeljenja za urbanizam (ovaj projekat je izravno konkurentski projektu Srpske pravoslavne crkve); u zahtjevu SDS-a navode se detaljni razlozi za njihovu tvrdnju da je izdavanje te urbanističke suglasnosti bilo nezakonito; 10. studenog 2006. godine, oko tri i pol mjeseca kasnije, Žalbeno povjerenstvo je (po mom mišljenju ispravno) odbacilo zahtjev SDS-a, uz obrazloženje da SDS nije bila ovlaštena da traži razmatranje po službenoj dužnosti prema članku 244(2) Zakona o upravnom postupku, i nadalje zaključilo, bez davanja bilo kakvog obrazloženja, da je izdavanje predmetne urbanističke suglasnosti bilo zakonito; neizbježan dojam je da je Žalbeno povjerenstvo u svom nejednakom postupanju ispoljilo pristrasnost prema jednom investitoru u odnosu na njegovog konkurenta;
Izražavajući žaljenje što je u datim okolnostima postupanje Žalbenog povjerenstva, time što je prihvatilo drugi zahtjev i postupilo po istom, bilo za osudu i jasno pokazivalo pomanjkanje profesionalizma, neprihvatljivo u bilo kojoj instituciji Distrikta, a postupak je u cijelosti sadržavao brojna i ozbiljna kršenja članka 6 Europske konvencije o ljudskim pravima, članka 13(4) Statuta Distrikta i članaka II(2) i II(3)(c) Ustava Bosne i Hercegovine;
Mišljenja da predsjednik Žalbenog povjerenstva, gospođa Desanka Jovanović, mora snositi najveću odgovornost za nepoštivanje pravila postupka od strane Žalbenog povjerenstva i njezino sudioništvo u prijevari i pristrasnost, te sam stoga odlučio da je razriješim dužnosti i da preinačim rješenja donesena od strane Žalbenog povjerenstva kojima se poništavaju devet suglasnosti;
Nadalje mišljenja da ostali članovi Žalbenog povjerenstva, gospođa Ehlimana Begović, gospođa Alma Ćejvanović, gospodin Siniša Ravlić i gospođa Ljubica Kostić, koji su rješavali po drugom zahtjevu (i koji su, prema zapisniku, jednoglasno podržali Rješenje) moraju snositi dio odgovornosti za propuste Žalbenog povjerenstva u ovom predmetu i zaslužuju zvaničnu opomenu, te ću stoga pisati tim osobama da im izreknem opomenu i izvijestim ih da supervizor može da ih razriješi sa dužnosti zbog njihovih bilo kakvih naknadnih prekršaja;
Nadalje mišljenja da su potrebne određene izmjene načina rada Žalbenog povjerenstva, kako bi se osiguralo da Povjerenstvo radi neovisno i da se takvo ozbiljno nepoštivanje pravila postupka ne može ponovno dogoditi;
Imajući također u vidu da prvi zahtjev sadrži tekst identičan tekstu iz pisma pritužbe u svezi sa nekim od investitora, koje je na ime “gospodina Spasoja Radanovića” poslano gospodinu Adnanu Drapiću, u to vrijeme šefu Odjeljenja za urbanizam, čiji primjerci su, među ostalim, dostavljeni mom uredu i Uredu visokog predstavnika u Sarajevu i primljeni 8. rujna 2006. godine ili približno tog datuma (“Radanovićevo pismo”); u pismu nije navedena adresa ili drugi podaci za ostvarivanje kontakta, i nitko pod imenom Spasoje Radanović nije registriran u CIPS-u; na dva primjerka Radanovićevog pisma – onom koji je upućen mom uredu, i onom koji je upućen OHR-u Sarajevo – nalaze se dva potpuno različita potpisa i sasvim je jasno da ih nije potpisala ista osoba; prvi zahtjev također sadrži tekst identičan pismu pritužbe u svezi sa nekim od investitora koje je prethodnom supervizoru Johnson poslano na ime gospodina Borivoja Živića i gospodina Ferida Mehića, a datum na istom je 5. rujan 2006. godine (“pismo Živića i Mehića”); način formatiranja i stil prvog zahtjeva, drugog zahtjeva, Radanovićevog pisma i pisma Živića i Mehića je jednak; pored toga, potpis na jednom primjerku Radanovićevog pisma i jedan od potpisa na pismu Živića i Mehića su jako slični; a potpisi na drugom primjerku Radanovićevog pisma i na prvom zahtjevu i drugom zahtjevu također su jako slični; stoga izgleda da nijedna od osoba pod imenom gospodin Dimitrije Trpković, gospodin Spasoje Radanović, gospodin Borivoj Živić ili gospodin Ferid Mehić ne postoji, a Radanovićevo pismo, pismo Živića i Mehića, prvi zahtjev i drugi zahtjev su svi lažni, jer su svi napisani od strane trećeg/trećih osoba i potpisani lažnim imenima;
Nakon što sam naknadno otkrio iz više izvora da je gospodin Ismet Dedeić, zaposlen u Vladi Distrikta kao savjetnik gradonačelnika za ekonomska pitanja, odgovoran za sva ova pisma koja su poslana i izražavajući zabrinutost što je takav visoki zvaničnik u Distriktu sudionik u obmanjivanju Odjeljenja za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove, Žalbenog povjerenstva, mog ureda i Ureda visokog predstavnika u Sarajevu;
Nakon što sam također otkrio da je gospodin Ismet Dedeić, u svezi sa projektom Kvadar i devet suglasnosti, (a) u više navrata telefonirao inspektorima u Odjeljenju za javnu sigurnost, pa i vikendima, dajući im protivzakonite instrukcije, uključivši i instrukcije da izvrše rušenje navodno bespravno izgrađenih objekata, (b) protivzakonito prijetio zvaničnicima u tom Odjeljenju, uključivši i prijetnje da će inspektori primiti anonimna pisma u kojima se iznose pritužbe na devet suglasnosti i (c) sazivao zvaničnike u Odjeljenju za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove i davao im protivzakonite instrukcije u svezi sa devet suglasnosti;
Mišljenja da je takvo ponašanje daleko ispod standarda koje očekujem da vidim i za koje tražim da postoje u ponašanju zvaničnika Distrikta bilo kojeg ranga, a pogotovo od zvaničnika koji se nalazi na jednoj od najviših i najutjecajnijih pozicija u Distriktu;
Imajući u vidu da je ovaj ured već jednom bio primoran da razriješi gospodina Dedeića sa visoke javne dužnosti putem Naloga supervizora od 12. studenog 2003. godine zbog optužnice u kaznenom gonjenju za zlouporabu službenog položaja, zbog čega je nakon toga proglašen krivim i osuđen i nadalje imajući u vidu da je kazneno djelo za koje je proglašen krivim također bilo u svezi sa pitanjima urbanističkog planiranja;
Donoseći zaključak da je gospodin Dedeić očito nepodobna osoba za obavljanje bilo koje javne funkcije, stoga sam odlučio da ga razriješim dužnosti i da mu trajno zabranim da ponovno zauzme javnu funkciju u Distriktu;
Nadalje donoseći zaključak da gorepomenuto otkriva mogućnost da su jedan ili više zvaničnika u Distriktu počinili kaznena djela, te sam stoga odlučio da ovu stvar uputim tužitelju Distrikta zajedno sa dokazima koje posjedujem kako bi njegov ured mogao poduzeti dalje radnje koje on smatra odgovarajućim u sukladnosti sa zakonom;
Nadalje napominjući da nakon što je Rješenje doneseno, moj ured je, zabrinut zbog gorepomenutog, dao instrukciju institucijama Distrikta da do daljnjeg ne poduzimaju nikakve dalje radnje u svezi sa devet suglasnosti, uključivši posebnu instrukciju gospodinu Željku Tanasiću, šefu Odjeljenja za javnu sigurnost, na sastanku održanom 29. siječnja 2007. godine, da ne ukida građevinske dozvole izdane u sukladnosti sa devet suglasnosti;
Izražavajući žaljenje što je, bez obzira na ove instrukcije, gospodin Tanasić, 6. veljače 2007. godine, donio rješenja kojima se ukidaju građevinske dozvole, a ta rješenja su dostavljena (ili je pokušano da budu dostavljena) 12. veljače 2007. godine; gospodin Tanasić je time izravno prekršio instrukciju koju mu je dao moj ured.
Ističući da se sve instrukcije osoblja mog ureda date u moje ime, bilo da su date usmeno ili u pisanoj formi, moraju tretirati kao da sam ih dao ja, a u interesu očuvanja integriteta i učinkovitosti ureda supervizora, neću tolerirati zanemarivanje bilo koje takve instrukcije i ukoliko se ti slučajevi ponove razriješiću sa dužnosti bilo kog javnog zvaničnika koji ne bude postupao u sukladnosti sa instrukcijom mog ureda datom u moje ime; gospodin Tanasić stoga zaslužuje zvaničnu opomenu, te ću pisati gospodinu Tanasiću da mu izreknem opomenu i izvijestim ga da ga mogu razriješiti dužnosti zbog njegovih bilo kakvih naknadnih prekršaja;
Odlučan da riješim investitore ove neprijatne situacije u kojoj su se našli, ne svojom krivicom, odlučio sam ponovno vratiti pravnu snagu devet suglasnosti, onako kako su predviđene u pismima supervizora Johnson od 15. kolovoza 2006. godine i 28. kolovoza 2006. godine;
(2) Pododjeljenje za prostorno planiranje, urbanizam i zaštitu životne sredine
Podsjećajući da je Pododjeljenje za prostorno planiranje, urbanizam i zaštitu životne sredine (koje je dio Odjeljenja za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove), kojim rukovodi gospođa Olivera Lugonjić, stalno podbacivalo u radu time što je:
(a) ured koji se bavio zahtjevima za legalizaciju bespravno izgrađenih objekata, prema Zakonu o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata (objavljenom u Službenom glasniku Brčko Distrikta br. 21/03), kojom rukovodi gospođa Lugonjić, nagomilao stotine predmeta bez zadovoljavajućeg objašnjenja, a predmete obrađivao očajno sporo;
(b) ured koji se bavio zahtjevima za urbanističke suglasnosti, kojim također rukovodi gospođa Lugonjić, također nagomilao stotine predmeta bez zadovoljavajućeg objašnjenja, a u mnogim slučajevima je tom uredu trebalo više od dvije godine od podnošenja zahtjeva da izda rješenje, bez obzira na obvezu iz članka 203 Zakona o upravnom postupku Brčko Distrikta da takve zahtjeve obradi i po istima izda rješenje u roku od trideset dana od dana prijema;
Nadalje podsjećajući da sam, zabrinut zbog učinka gospođe Lugonjić i ureda kojima rukovodi, pisao gospođi Lugonjić 7. studenog 2006. godine i ponovno 19. siječnja 2007. godine, tražeći od nje da ispuni određene radne ciljeve i da podnosi mjesečna izvješća o napredovanju u ispunjavanju tih ciljeva, a ukoliko ona to ne bi ispunila izrekao bih joj sankcije, u opsegu do njenog razrješenja sa dužnosti i uključivši isto; i imajući u vidu da su njezina posljednja takva izvješća trebala biti dostavljena 7. veljače 2007. godine i 7. ožujka 2007. godine, a da ona nije podnijela ta izvješća na vrijeme, niti uopće, niti mi je dala bilo kakvo objašnjenje zbog čega to nije učinila, što me navodi na zaključak da ona nema bilo kakvu namjeru surađivati sa mojim uredom ili poboljšati učinak ureda kojima rukovodi;
Imajući u vidu da nikada ne bi došlo do velikih nagomilavanja neriješenih zahtjeva za urbanističke suglasnosti da je Pododjeljenje za prostorno planiranje, urbanizam i zaštitu životne sredine radilo kako treba, opravdana očekivanja investitora ne bi bila iznevjerena, a moj ured ne bi uopće morao intervenirati po žalbama gorepomenutih investitora;
Smatrajući da je učinak Pododjeljenja za osudu; i da gospođa Lugonjić, kao šef tog Pododjeljenja, mora snositi najveću odgovornost za njegove propuste, stoga sam odlučio da je razriješim sa dužnosti;
Imajući također u vidu da dvoje radnika u Pododjeljenju gospođe Lugonjić, gospođa Ljerka Korjenić i gospođa Slađana Mitrović, snose znatan dio odgovornosti za propuste Pododjeljenja time što snose krivicu za neka od najvećih nagomilavanja predmeta u obradi urbanističkih suglasnosti; znatna većina zahtjeva za urbanistističku suglasnost koji su neriješeni više od godinu dana su bili odgovornost ili gospođe Korjenić ili gospođe Mitrović, a evidencija Pododjeljenja pokazuje da su kašnjenja i nagomilavanja predmeta za koje su zadužene ove dvije osobe znatno veća nego kod ostalog osoblja u njihovom uredu; stoga sam odlučio da obje ove osobe razrješim dužnosti;
Imajući također u vidu da je Odjeljenju za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove, kojim rukovodi gospođa Nataša Đudurović, potreban snažan rukovoditelj zbog važne i osjetljive javne uloge koju ima; međutim, kako nije uspjela da kontrolira Pododjeljenje za prostorno planiranje, urbanizam i zaštitu životne sredine, ona do sada nije pokazala neophodan rukovodeći potencijal; gospođa Đudurović stoga zaslužuje zvaničnu opomenu, te ću pisati gospođi Đudurović da joj izreknem opomenu i izvijestim je da je mogu razriješiti sa dužnosti zbog njezinih bilo kakvih naknadnih prekršaja;
Imajući također u vidu da znatnu odgovornost za propuste Pododjeljenja za prostorno planiranje, urbanizam i zaštitu životne sredine mora snositi gospodin Adnan Drapić, šef Odjeljenja za urbanizam u periodu prije 1. rujna 2006. godine, jer su nagomilavanja predmeta nastala u periodu kada je on bio šef tog Odjeljenja (a Pododjeljenje je bilo dio njegovog Odjeljenja) i on je propustio da učini bilo što da spriječi ta nagomilavanja ili da ih, kada je do istih došlo, ublaži ili smanji; gospodin Drapić stoga zaslužuje zvaničnu opomenu, te ću pisati gospodinu Drapiću da mu izreknem opomenu i izvijestim ga da ga mogu razriješiti sa dužnosti zbog njegovih bilo kakvih naknadnih prekršaja;
Izražavajući žaljenje zbog potrebe da razriješim neke zvaničnike sa dužnosti, ali ne videći nikakvu praktičnu alternativu glede njihovih prekršaja i ozbiljnosti skandala koje sam razotkrio; i da bih razriješenima sa dužnosti omogućio pravičan postupak (a) ja ću zasebno za svaki slučaj, provesti postupak ab initio provjere slučajeva razrješenja sa dužnosti koja se donose ovim Nalogom, kao i uvjeta pod kojima se ona donose, ukoliko mi bilo koja od osoba razriješenih na ovaj način podnese zahtjev u pisanoj formi u roku od dvadesetosam (28) dana od dana izdavanja ovog Naloga, u kojem se pojašnjava zbog čega ne snose krivicu za prekršaje opisane u ovom Nalogu ili zbog čega ne bi trebalo da snose kazne koje su im izrečene ovim Nalogom, nakon čega ću ja nepristrasno razmotriti predstavke koje dostave u svjetlu dokaza protiv njih navedenih u ovom Nalogu, i dat ću im pravo na pravično saslušanje; i (b) mogu, nakon konzultacija sa visokim predstavnikom, naknadno izdati nalog kojim se dalje predviđa nepristrasno preispitivanje razrješenja sa dužnosti koja su predviđena u ovom Nalogu i uvjeti istog; pod uvjetom, međutim, da nijedan dio ovog Naloga ne bude ublažen ili stavljen van snage samim podnošenjem zahtjeva za pokretanje bilo kakvog postupka provjere navedenog u ovom stavu, te da ovaj Nalog u potpunosti ostane na snazi ukoliko i sve dok ne izvijestim bilo kojeg takvog podnositelja zahtjeva da sam odlučio da izmijenim ovaj Nalog u mjeri u kojoj se on odnosi na njega;
(3) Režim urbanističkog planiranja Distrikta
Podsjećajući da od samog nastanka Distrikta, njegov režim prostornog planiranja nije nikada funkcionirao dobro: postoji previše vrsta urbanističko-planskih dokumenata, previše Vladinih odjeljenja je uključeno u proces pripreme tih planskih dokumenata i izdavanje dozvola u sukladnosti sa istim, a zakoni su nejasni, predviđaju preširoke i fleksibilne pravne norme koje se nedosljedno primjenjuju, te se time stvaraju nepotrebna birokracija, nepravičan tretman prema podnositeljima zahtjeva i mogućnosti za korupciju;
Nadalje podsjećajući da Distrikt nikada nije uspio usvojiti prostorni plan od nastanka Distrikta 8. ožujka 2000. godine, bez obzira na obvezu iz člana 137 Zakona o prostornom uređenju Brčko distrikta, koji je Skupština Distrikta usvojila 29. travnja 2003. godine („Zakon o prostornom uređenju”), da se prostorni plan usvoji do kraja kalendarske 2004. godine, i bez obzira na Nalog od 7. studenog 2005. godine koji je izdala prethodni supervizor Johnson, koji je imao za cilj da osigura transparentno i zakonito urbanističko planiranje;
Smatrajući da je prema tome potrebno niz izmjena zakona Distrikta o prostornom planiranju, da bi se usmjerio proces prostornog planiranja i da bi za investitore bio pravičniji i lakši za uporabu, kako bi bio omogućen gospodarski rast i otvaranje radnih mjesta u Distriktu;
Priopćavajući da stoga razmatram mogućnost nametanja izmjena u režimu urbanističkog planiranja u Distriktu putem naknadnih naloga supervizora;
Žaleći u međuvremenu zbog korištenja “stručnih mišljenja” kao preduvjeta za izdavanje urbanističke suglasnosti, (a) prema članku 140 Zakona o prostornom uređenju, kojim se predviđa mogućnost korištenja takvog mišljenja po zahtjevu za urbanističku suglasnost u slučaju kada ne postoji regulacijski plan; i (b) prema članku 70(3) Zakona o prostornom uređenju koji je uvijek iznova (ali nezakonito) korišten kada predložena građevina nije u sukladnosti sa postojećim regulacijskim planom, kako bi se donijelo mišljenje da neusuglašenost u stvari ne postoji; uvjeti pod kojima se ova “stručna mišeljenja” izdaju su proizvoljni i loši, te sam stoga odlučio da odmah ukinem korištenje bilo kojeg takvog mišljenja;
Također žaleći zbog trenutačne prakse, sadržane u članovima 26 do 32 Zakona o poljoprivrednom zemljištu Brčko distrikta BiH (objavljenog u Službenom glasniku Brčko Distrikta br. 32/04), da se prije izdavanja urbanističke suglasnosti plaća naknada utvrđena od strane Odjeljenja za poljoprivredu u slučajevima kada je zemljište upisano u katastru kao poljoprivredno, kao nepotreban trošak i birokratska prepreka za investitore, i nakon što sam shodno tome odlučio da odmah ukinem tu naknadu;
Stoga nalažem sljedeće:
Devet suglasnosti
Rješenja Žalbenog povjerenstva Distrikta pod brojevima 06-364-003014/04-AP-28/07-1, 06-364-000977/06-2-AP-28/07-8, 06-364-002923/06-AP-28/07-7, 06-364-003143/06-AP-28/07-6, 06-364-000929/06-AP-28/07-5, 06-364-000058/06-AP-28/07-4, 06-364-003179/06-AP-28/07-3, 06-364-002830/06-AP-28/07-2 i 06-364-003177/06-AP-28/07, sva od 25. siječnja 2007. godine, se ovim putem poništavaju i više nemaju pravno dejstvo. Pravna važnost svih urbanističkih suglasnosti koje su ukinute gorepomenutim rješenjima Žalbenog povjerenstva se ovim putem ponovno vraća sa retroaktivnim dejstvom, kao da ove urbanističke suglasnosti nikada nisu bile ukinute.
Građevinske dozvole pod brojevima 12-361-008287/06 (od 12. prosinca 2006. godine), 12-360-007444/06, 12-360-007444/06-1 i 12-360-007444/06-2 (od 15., 16. i 25. siječnja 2007. godine, tim redom), 12-361-007798/06 (od 14. studenog 2006. godine) i 12-360-007092/06 (od 13. listopadaa 2006. godine) se ovim putem ponovo stavljaju na snagu kao da nikada nisu bile ukinute. Rješenja čija je svrha bila da se ukinu ove građevinske dozvole, pod brojevima 12-361-008287/06-1,12-360-007444/06-3, 12-361-007798/06-1, 12-360-007092/06-1, a sva od 6. veljače 2007. godine, se ovim putem poništavaju retroaktivno, kao da nikada nisu bila izdata.
Promjene u režimu urbanističkog planiranja Distrikta
Članak 9 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju, objavljenog u Službenom glasniku Brčko Distrikta br. 15/04 (“Zakon o izmjenama i dopunama”), se stavlja van snage od dana donošenja ovog Naloga i više nema pravno djelovanje. Članak 140 Zakona o prostornom uređenju Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, objavljenog u Službenom glasniku Brčko Distrikta br. 09/03 (“Zakon o prostornom uređenju”), koji je izmijenjen člankom 9 Zakona o izmjenama i dopunama, se danom stupanja ovog Naloga na snagu vraća u formu teksta članka 140 onako kako je on glasio neposredno prije donošenja Zakona o izmjenama i dopunama.
Trenutačna praksa Odjeljenja za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove, sadržana u članku 140 (onako kako je izmijenjen članom 9 Zakona o izmjenama i dopunama), da izdaje urbanističke suglasnosti na temelju “stručnog mišljenja”, među ostalim u slučajevima kada ne postoji regulacijski plan, prestat će odmah i nikakva slična praksa neće biti naknadno usvojena. U slučajevima kada ne postoji regulacijski ili urbanistički plan, neće biti potrebno “stručno mišljenje” kao preduvjet za izdavanje urbanističke suglasnosti – već samo uvjet da predložena građevina bude u sukladnosti sa prostornim planom i bilo kojim primjenjivim urbanističkim planom.
Članak 70(3) Zakona o prostornom uređenju se stavlja van snage danom stupanja ovog Naloga na snagu i više nema pravno djelovanje.
Trenutačna praksa Odjeljenja za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove da traži mišljenje, navodno u skladu sa člankom 70(3) Zakona o prostornom uređenju, od konzultanta zaduženog za izradu prostorno-planskog dokumenta, kada postoji pitanje glede toga da li je predloženo uređenje u sukladnosti sa tim planskim dokumentom, ili prima facie neusuglašenost između predloženog uređenja i prostorno-planskog dokumenta, prestat će odmah i nikakva slična praksa neće biti naknadno usvojena. Od sada, Odjeljenje za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove će samostalno utvrđivati da li je bilo koji predloženi projekt, na temelju kojeg se traži urbanistička suglasnost, u sukladnosti sa prostornim planom i bilo kojim primjenjivim urbanističkim planom, regulacijskim planom ili drugim planskim dokumentom, kako je predviđeno u članku 59 Zakona o prostornom uređenju. Ukoliko Odjeljenje dođe do zaključka da predloženo uređenje nije u sukladnosti sa bilo kojim primjenjivim planskim dokumentom, ono će odbaciti zahtjev. Ukoliko dođe do zaključka da je predloženo uređenje u sukladnosti sa svim primjenjivim planskim dokumentima, prihvatit će zahtjev i izdati urbanističku suglasnost sukladno odredbama Zakona o prostornom uređenju i Zakona o upravnom postupku.
Članci 26 do 32 Zakona o poljoprivrednom zemljištu Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine (objavljenog u Službenom glasniku Brčko Distrikta br. 32/04) se stavljaju van snage danom donošenja ovog Naloga i više nemaju pravno djelovanje. Odmah prestaje pravni režim iz ovih članaka, kojim se predviđa da je za građenje na zemljištu upisanom u katastru kao poljoprivredno zemljište potrebno prethodno platiti naknadu za pretvaranje zemljišta u građevinsko zemljište, utvrđenu od strane Odjeljenja za poljoprivredu. Od sada, kada god se Odjeljenju za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove podnese zahtjev za urbanističku suglasnost, Odjeljenje za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove će provjeriti katastarske podatke kao dio svog uobičajenog postupka. U slučaju kada Odjeljenje za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove utvrdi da je zemljište za koje se podnosi zahtjev opisano u katastru kao poljoprivredno, Odjeljenje za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove dostavit će odmah Odjeljenju za poljoprivredu primjerak bilo koje urbanističke suglasnosti izdate za to zemljište, koju će Odjeljenje za poljoprivredu upotrijebiti da ažurira sopstvenu evidenciju.
Građevinska dozvola za građevinu vjerskog, nacionalnog ili etničkog karaktera ni u kom slučaju neće biti izdata bez postojanja urbanističkog plana, kojim se obuhvaća lokacija za predloženu građevinu i koji je usvojen nakon datuma usvajanja prostornog plana koji trenutačno razmatra Vlada Distrikta, kojim se izričito predviđa predmetna građevina. (U iznimnim okolnostima, dok postoji supervizija u Brčko Distriktu, supervizor može dati pismeno izuzeće od ovog uvjeta u bilo kom pojedinačnom slučaju). Ovaj stavak se ne primjenjuje na rekonstrukciju vjerskih, nacionalnih ili etničkih objekata oštećenih ili uništenih tijekom sukoba od 1992. do 1995. godine.
Razrješenja sa dužnosti
Gospodin Ismet Dedeić se ovim putem odmah razrješava sa dužnosti savjetnika gradonačelnika u Vladi Distrikta. Sva prava na naknadu za rad, povlastice ili status koja proistječu iz ove dužnosti prestaju odmah. Gospodinu Dedeiću se trajno zabranjuje obavljanje bilo koje dužnosti u bilo kojoj javnoj instituciji Distrikta, bilo da je ta dužnost zvanična ili nezvanična, izborna, dužnost na koju se imenuje ili neka druga dužnost po bilo kom drugom osnovu. Gospodinu Dedeiću se također zabranjuje ulazak u prostorije u koje je pristup dozvoljen samo službenim osobama u objektima u kojima su smještene javne institucije Distrikta.
Gospođa Olivera Lugonjić se ovim putem odmah razrješava sa dužnosti šefa Pododjeljenja za prostorno planiranje, urbanizam i zaštitu životne sredine u okviru Odjeljenja za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove u Vladi Distrikta. Sva prava na naknadu za rad, povlastice ili status koja proistječu iz ove dužnosti prestaju odmah. Gospođa Lugonjić neće obavljati nikakvu dužnost u bilo kojoj javnoj instituciji Distrikta u periodu od pet (5) godina od dana donošenja ovog Naloga supervizora, bilo da je ta dužnost zvanična ili nezvanična, izborna, dužnost na koju se imenuje ili neka druga dužnost po bilo kom drugom osnovu. Gradonačelnik će, najkasnije sedam dana od dana izdavanja ovog Naloga supervizora, objaviti natječaj za upražnjeno radno mjesto sa kojeg se gospođa Lugonjić ovim putem razrješava, a u sukladnosti sa važećim odredbama Zakona o državnoj službi u organima uprave i Statutom Distrikta.
Gospođa Desanka Jovanović se ovim putem odmah razrješava sa dužnosti predsjednika Žalbenog povjerenstva Vlade Distrikta. Sva prava na naknadu za rad, povlastice ili status koja proistječu iz ove dužnosti prestaju odmah. Gospođa Jovanović neće obavljati nikakvu dužnost u bilo kojoj javnoj instituciji Distrikta u periodu od pet (5) godina od dana donošenja ovog Naloga supervizora, bilo da je ta dužnost zvanična ili nezvanična, izborna, dužnost na koju se imenuje ili neka druga dužnost po bilo kom drugom osnovu.
Gospođa Ljerka Korjenić se ovim putem razrješava sa dužnosti službenika u Pododjeljenju za prostorno planiranje, urbanizam i zaštitu životne sredine u okviru Odjeljenja za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove u Vladi Distrikta. Sva prava na naknadu za rad, povlastice ili status koja proistječu iz ove dužnosti prestaju odmah. Gospođa Korjenić neće obavljati nikakvu dužnost u bilo kojoj javnoj instituciji Distrikta u periodu od tri (3) godine od dana donošenja ovog Naloga supervizora, bilo da je ta dužnost zvanična ili nezvanična, izborna, dužnost na koju se imenuje ili neka druga dužnost po bilo kom drugom osnovu.
Gospođa Slađana Mitrović se ovim putem razrješava sa dužnosti službenika u Pododjeljenju za prostorno planiranje, urbanizam i zaštitu životne sredine u okviru Odjeljenja za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove u Vladi Distrikta. Sva prava na naknadu za rad, povlastice ili status koja proistječu iz ove dužnosti prestaju odmah. Gospođa Mitrović neće obavljati nikakvu dužnost u bilo kojoj javnoj instituciji Distrikta u periodu od tri (3) godine od dana donošenja ovog Naloga supervizora, bilo da je ta dužnost zvanična ili nezvanična, izborna, dužnost na koju se imenuje ili neka druga dužnost po bilo kom drugom osnovu.
Zakon o upravnom postupku
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o upravnom postupku, koji je priložen kao Aneks ovog Naloga, se ovim putem donosi kao zakon Brčko Distrikta. Bit će objavljen u Službenom glasniku Brčko Distrikta istodobno kada i ovaj Nalog, a stupa na snagu osam (8) dana od dana objavljivanja. Nakon toga, gradonačelnik će odmah poduzeti sve neophodne mjere prema Zakonu o upravnom postupku u izmijenjenom tekstu kako bi osigurao da se odmah imenuje novo Žalbeno povjerenstvo.
Gradonačelnik će, najkasnije sedam dana od dana izdavanja ovog Naloga supervizora, objaviti natječaje za upražnjena radna mjesta potrebne radi imenovanja novog Žalbenog povjerenstva sukladno Zakonu o upravnom postupku, i poduzet će sve dalje mjere potrebne kako bi osigurao da se odmah imenuje novo Žalbeno povjerenstvo.
Protivzakonite instrukcije zvaničnicima Distrikta
Nijedna osoba neće davati bilo kakvu instrukciju, izravnu ili posrednu, bilo kom zvaničniku Distrikta, a koja je u svezi sa urbanističkim planiranjem, urbanističkim suglasnostima ili građevinskim dozvolama, osim:
(a) zakonite i odgovarajuće instrukcije u svojstvu rukovoditelja ili pretpostavljenog;
(b) prema važećem zakonu kojim se oni izrijekom ovlašćuju da daju takvu instrukciju;
(c) kao dio naloga suda ili prema istom; ili
(d) kao instrukciju ureda supervizora.
Bilo kojoj osobi koja prekrši ovu zabranu može se, nakon što bude proglašena krivom od strane sudova Brčko Distrikta, izreći novčana kazna u iznosu do 20.000,00 KM i/ili zatvorska kazna u trajanju do dvije godine. Ovu odredbu će provoditi Policija Distrikta, Tužiteljstvo Distrikta i sudovi Distrikta na isti način na koji bi se provodila da je ona član u Kaznenom zakonu Brčko Distrikta. Pored toga, bilo koja osoba koja prekrši ovu zabranu, a koja je zvaničnik bilo koje javne institucije Distrikta, može biti razriješena dužnosti od strane supervizora prema uvjetima iz ovog Naloga predviđenim za razrješenje zvaničnika sa dužnosti. Odredbe ovog stavka 15 su bez utjecaja na članak 377 Kaznenog zakona Brčko Distrikta, koji u potpunosti ostaje na snazi i primjenjuje se na radnje zabranjene ovim stavkom.
Završne odredbe
Kako bi se izbjegle nejasnoće, odredbe ovog Naloga imaju veću pravnu snagu u odnosu na propise i pravne akte koji nisu u sukladnosti sa njim, a u mjeri neophodnoj da se ovom Nalogu da puno dejstvo.
Ovaj Nalog stupa na snagu odmah bez daljih proceduralnih radnji.
Ništa iz ovog Naloga nema nikakvo dejstvo na Nalog supervizora Johnson od 7. studenog 2005. godine, koji u potpunosti ostaje na snazi.
Ovaj Nalog supervizora će bez odlaganja biti objavljen u Službenom glasniku Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. Svi javni zvaničnici u Distriktu poduzet će sve neophodne mjere kako bi osigurali da se on u potpunosti provede.
Ovaj Nalog supervizora bit će objavljen na engleskom jeziku i zvaničnim jezicima Bosne i Hercegovine. U slučaju neusuglašenosti, verzija na engleskom jeziku je mjerodavna za sve namjene.
dr Raffi Gregorian
supervizor za Brčko Distrikt
prvi zamjenik visokog predstavnika
