Nalog supervizora o urbanističkom planiranju kojim se poništavaju određene odluke koje je donijela Apelaciona komisija, ponovo stavljaju na snagu određene urbanističke saglasnosti, razrješavaju sa dužnosti određeni zvaničnici Vlade Distrikta, nalažu određene izmjene propisa o urbanističkom planiranju u Distriktu i nameću određene izmjene zakona u vezi sa radom Apelacione komisije
U skladu sa ovlaštenjima koja su mi data stavovima 8, 10, 11, 13, 36 i 37 Konačne odluke, od 5. marta 1999. godine, Arbitražnog tribunala za spor oko međuentitetske linije razgraničenja u oblasti Brčkog („Tribunal za Brčko”);
Imajući naročito u vidu ovlaštenja supervizora predviđena u stavu 24 Dopunske odluke Tribunala za Brčko od 15. marta 1998. godine, a koji u odgovarajućem dijelu glasi da „supervizor … u oblasti Brčkog ima ovlaštenja jednaka onim koja su, prema Bonskoj konferenciji od decembra 1997. godine, data visokom predstavniku, uključujući pravo da smijeni bilo koje zvanično lice koje, po mišljenju supervizora, neadekvatno sarađuje sa njegovim naporima da obezbijedi poštovanje Daytonskog sporazuma, učvrsti demokratske ustanove u oblasti i revitalizuje lokalnu privredu”; i imajući u vidu stav XI.2 Zaključaka Bonske konferencije o sprovođenju mira održane 9. i 10. decembra 1997. godine, kojim se predviđa da visoki predstavnik (a stoga, shodno stavu 24 Dopunske odluke, supervizor) može donositi „obavezujuće odluke, kad on smatra za neophodno … (koje) mogu uključivati aktivnosti protiv lica koja imaju javnu službu”; i imajući u vidu stav X.4 Aneksa Deklaracije Vijeća za implementaciju mira donijetog u Madridu 16. decembra 1998. godine, kojim se potvrđuje da se licima kojima visoki predstavnik (a time i supervizor) zabrani vršenje javnih funkcija „može takođe zabraniti da se do daljnjeg kandiduju na izborima i da vrše bilo koju drugu izbornu ili imenovanu funkciju i funkciju u političkim strankama”;
Ističući da je pravna sigurnost jedan od najvažnijih ciljeva u promovisanju vladavine prava u Distriktu, kao što je propisano stavovima 4, 5 i 6 Aneksa Konačne odluke od 18. avgusta 1999. godine;
Nadalje ističući da je efektan, efikasan, pravičan, nepristrasan i jednostavan režim urbanističkog planiranja od ključnog značaja za unapređenje trajne privredne revitalizacije Distrikta, da bi se olakšalo investiranje u građevinske projekte na području Distrikta;
Izražavajući zabrinutost zbog brojnih skorašnjih pritužbi na korupciju u upravi Vlade Distrikta za urbanističko planiranje, uključujući pritužbe protiv visokih javnih zvaničnika Distrikta, i odlučan da iskorijenim postupke javnih zvaničnika u Distriktu usmjerene ka korupciji i prevari;
(1) Afera Trpković
Podsjećajući da je moj ured, u maju i junu 2006. godine, dobio niz pritužbi od investitora na rad Odjeljenja za urbanizam, imovinske odnose i privredni razvoj (“Odjeljenje za urbanizam”, čiji je relevantni pravni nasljednik, od 1. septembra 2006. godine, Odjeljenje za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove, prema stavu 2 Naloga supervizora od 16. avgusta 2006. godine), u kojima se iznosi na vidjelo praksa dugih odlaganja, birokratskih zavrzlama i diskriminatorskog ponašanja Vlade Distrikta u njenoj upravi za urbanističke saglasnosti.
Nadalje podsjećajući da je, u interesu promovisanja investiranja u Distrikt i njegov privredni razvoj, moj ured uložio znatne napore u rješavanje pritužbi koje su podnijeli nezadovoljni investitori, uključujući nekoliko sastanaka sa tim investitorima i predstavnicima Vlade, što je rezultiralo dogovorom između moje kancelarije, gradonačelnika i Odjeljenja za urbanizam da bi Odjeljenje za urbanizam trebalo da riješi sva pravna pitanja u vezi sa neriješenim urbanističkim saglasnostima u dogovorenim rokovima; ovo je potvrđeno i ponovo istaknuto u pismu prethodnog supervizora Susan Johnson od 26. jula 2006. godine;
Nadalje podsjećajući da je supervizor Johnson, u pismima od 15. avgusta 2006. godine i 28. avgusta 2006. godine, naknadno zatražila od Odjeljenja za urbanizam da izda urbanističke saglasnosti za devet investitora, a to su: Astra-Plan d.o.o. Brčko, Gas Petrol d.o.o. Brčko, Srpska pravoslavna crkva u općini Brčko, Mensura Omerbašić, Mitar Žarkić i Indira Adžić, Nevresa Đonlić, Amir Sarajlić i Zidar d.o.o. Brčko („investitori”); a kao rezultat toga Odjeljenje za urbanizam je investitorima izdalo urbanističke saglasnosti, sa datumima počevši od 17. avgusta 2006. godine do 29. avgusta 2006. godine („devet saglasnosti”), a neki od investitora su naknadno dobili građevinske dozvole i započeli građevinske radove;
Konstatujući da je, kao rezultat tobožnjeg zahtjeva za poništenje devet saglasnosti, koji je navodno podnio takozvani „gospodin Dimitrije Trpković”, a koji je Apelaciona komisija Brčko distrikta primila 19. januara 2007. godine, 25. januara 2007. godine Apelaciona komisija donijela rješenje o ukidanju svih devet saglasnosti („rješenje”); međutim, ovaj proces je bio u velikoj mjeri neregularan, u najmanju ruku na sljedeće načine:
(a) dva zahtjeva su podnesena na ime takozvanog „gospodina Trpkovića”; u prvom zahtjevu, koji je Apelaciona komisija primila 16. oktobra 2006. godine („prvi zahtjev”), navedena je adresa za korespondenciju na kojoj nije poznat, niti je ikada bio, niko pod imenom Dimitrije Trpković i nisu navedeni broj telefona ili drugi podaci za ostvarivanje kontakta, a stvarni stanari na toj adresi ne znaju ništa u vezi sa predmetnim pitanjem; u drugom zahtjevu, koji je Apelaciona komisija primila 19. januara 2006. godine („drugi zahtjev”), nisu navedeni nikakvi podaci za ostvarivanje kontakta; ime „gospodin Dimitrije Trpković” nije registrovano u CIPS-u (baza podataka državljana BiH sa ličnim kartama); stoga je jasno da je gospodin Dimitrije Trpković nepostojeća osoba i da su prvi zahtjev i drugi zahtjev lažni.
(b) ni u prvom zahtjevu ni u drugom zahtjevu ne daje se nikakvo objašnjenje o tome kakav je interes takozvani „gospodin Trpković” imao da traži poništenje devet saglasnosti, gdje su zemljišta na koja se one odnose sasvim različito prostorno razmještena; i zapravo jedina stvar koja povezuje devet saglasnosti koje su predmet zahtjeva gospodina Trpkovića je to što su one bile predmet instrukcija supervizora Johnson u njenim pismima od 26. jula 2006. godine, 15. avgusta 2006. godine i 28. avgusta 2006. godine, što me navodi na zaključak da su ovi zahtjevi podnijeti sa namjerom da se smišljeno na pogrešan kolosjek skrene inicijativa supervizora Johnson da se pomogne investitorima koji su joj se žalili;
(c) poređenjem sadržine prvog zahtjeva i drugog zahtjeva jasno se vidi da su Apelaciona komisija i autori tih žalbi bili u dosluhu:
(i) prvi zahtjev sadrži detaljno navedene razloge kojima se obrazlaže pravna neosnovanost devet saglasnosti; rješenjem Apelacione komisije po prvom zahtjevu, od 30. novembra 2006. godine, odbacuje se zahtjev zbog toga što gospodin Trpković, prema članu 220(1) Zakona o upravnom postupku Brčko Distrikta, nije ovlašten da podnese žalbu; kada rješenje od 30. novembra 2006. godine nije moglo biti dostavljeno, zbog toga što niko pod imenom gospodin Trpković ne stanuje na adresi koja se navodi u prvom zahtjevu, za Apelacionu komisiju je to trebalo da bude znak upozorenja u pogledu legitimnosti prvog zahtjeva;
(ii) drugim zahtjevom se od Apelacione komisije traži da po službenoj dužnosti ukine devet saglasnosti, ali ovo je nelogično; suština razmatranja po službenoj dužnosti je da se ono vrši bez podnešene žalbe, a članom 244(2) Zakona o upravnom postupku Brčko Distrikta predviđa se da jedina osoba ovlaštena da od Apelacione komisije zatraži da naloži ukidanje rješenja po službenoj dužnosti jeste Ombudsman BiH; ukoliko je Apelaciona komisija htjela da po službenoj dužnosti razmatra devet saglasnosti, mogla je to da učini u bilo kom trenutku nakon što je primila prvi zahtjev, na primjer u isto vrijeme kada je donijela rješenje po prvom zahtjevu 30. novembra 2006. godine; ali umjesto toga, prije nego što je to učinila, ona je čekala oko dva i po mjeseca dok nije primila zahtjev od nepostojeće osobe koja piše sa fiktivne adrese bez ovlaštenja da traži razmatranje po službenoj dužnosti;
(iii) drugi zahtjev ne sadrži detaljno navedene razloge zbog kojih se traži ukidanje, čak ni adresu tobožnjeg podnosioca zahtjeva; u ovakvim okolnostima i okolnostima opisanim u prethodnim podstavovima (i) i (ii) Apelaciona komisija je trebalo to da shvati kao znak upozorenja u pogledu legitimnosti drugog zahtjeva;
(iv) u gorepomenutim okolnostima, Apelaciona komisija nije trebalo da prihvati drugi zahtjev i nije trebalo po njemu da postupa, i trebalo je da obavijesti policiju i/ili tužioca i/ili gradonačelnika i/ili službenika za etiku; ali umjesto toga, Apelaciona komisija je, bez razmatranja ovog pitanja sa bilo kojim od gorepomenutih lica, donijela pozitivno rješenje po drugom zahtjevu u roku od samo šest dana nakon što ga je primila, što je za Apelacionu komisiju do sada nezabilježena brzina rada, što ukazuje na to da je drugi zahtjev bio unaprijed očekivan i da je rješenje po istom bilo unaprijed donesen zaključak;
(v) činjenica da je u drugom zahtjevu korištena druga odredba Zakona o upravnom postupku u pokušaju da se izbjegne nepostojanje nadležnosti po prvom zahtjevu ukazuje na to da je podnosilac zahtjeva dobio primjerak rješenja po prvom zahtjevu i kao odgovor na isto sačinio drugi zahtjev; međutim, s obzirom na to da je adresa iz prvog zahtjeva bila fiktivna, podnosilac zahtjeva nije mogao biti obaviješten o tom rješenju dostavljanjem istog na datu adresu; stoga je podnosilac zahtjeva morao biti obaviješten od strane Apelacione komisije na neki drugi način, što upućuje na saučesništvo Apelacione komisije i podnosioca zahtjeva;
(vi) činjenica da drugi zahtjev ne sadrži detaljno navedene razloge niti bilo kakve podatke za ostvarivanje kontakta ukazuje na to da je podnosilac zahtjeva znao da je rješenje unaprijed donesen zaključak, što upućuje na saučesništvo Apelacione komisije i podnosioca zahtjeva;
(vii) sve gorepomenute stvari, kada se posmatraju u cjelini, ukazuju na to da je autoru drugog zahtjeva od strane Apelacione komisije rečeno da, nakon što je prvi zahtjev bio odbačen, jednostavno ponovo podnese zahtjev na osnovu druge odredbe Zakona o upravnom postupku;
(viii) u svim okolnostima, Apelaciona komisija je znala, ili je trebalo da zna, da su prvi zahtjev i drugi zahtjev bili lažni, te je stoga postupajući po drugom zahtjevu i ne pokrenuvši pitanje prevare kod nadležnih organa Apelaciona komisija bila saučesnik u prevari;
(d) Apelaciona komisija nije čak ni obavijestila investitore bilo o prvom zahtjevu ili o drugom zahtjevu prije nego što je po istima rješavala, a kamoli da ih je pozvala da dostave bilo kakve predstavke u vezi sa tim da li su ti zahtjevi bili dobro utemeljeni; pored toga, ni takozvani “gospodin Trpković” nije pozvan da objasni razloge za podnošenje drugog zahtjeva, ili interes koji je u tome imao, ili manjkavosti u bilo kom od zahtjeva (očigledno zbog toga što takva osoba ne postoji); stoga je došlo do potpunog nepoštovanja propisanih procesnih radnji;
(e) u najmanje još jednom drugom slučaju, u vezi sa investicijom koja je konkurentska jednoj od investicija iz devet saglasnosti, Apelaciona komisija je na istovrstan zahtjev primjenila prilično različite i nedosljedne standarde; pismom od 28. jula 2006. godine skupštinski poslanički klub Srpske demokratske stranke u Brčko distriktu (“SDS”) zatražio je da Apelaciona komisija po službenoj dužnosti razmatra izdavanje urbanističke saglasnosti za projekat Kvadar od strane Odjeljenja za urbanizam (ovaj projekat je direktno konkurentski projektu Srpske pravoslavne crkve); u zahtjevu SDS-a navode se detaljni razlozi za njihovu tvrdnju da je izdavanje te urbanističke saglasnosti bilo nezakonito; 10. novembra 2006. godine, oko tri i po mjeseca kasnije, Apelaciona komisija je (po mom mišljenju ispravno) odbacila zahtjev SDS-a, uz obrazloženje da SDS nije bila ovlaštena da traži razmatranje po službenoj dužnosti prema članu 244(2) Zakona o upravnom postupku, i nadalje zaključila, bez davanja bilo kakvog obrazloženja, da je izdavanje predmetne urbanističke saglasnosti bilo zakonito; neizbježni utisak je da je Apelaciona komisija u svom nejednakom postupanju ispoljila pristrasnost prema jednom investitoru u odnosu na njegovog konkurenta;
Izražavajući žaljenje što je u datim okolnostima postupanje Apelacione komisije, time što je prihvatila drugi zahtjev i postupila po istom, bilo za osudu i jasno pokazivalo pomanjkanje profesionalizma, neprihvatljivo u bilo kojoj instituciji Distrikta, a postupak je u cjelini sadržavao brojna i ozbiljna kršenja člana 6 Evropske konvencije o ljudskim pravima, člana 13(4) Statuta Distrikta i članova II(2) i II(3)(c) Ustava Bosne i Hercegovine;
Mišljenja da predsjednik Apelacione komisije, gospođa Desanka Jovanović, mora snositi najveću odgovornost za nepoštovanje pravila postupka od strane Apelacione komisije i njeno saučesništvo u prevari i pristrasnost, te sam stoga odlučio da je razriješim sa dužnosti i da preinačim rješenja donesena od strane Apelacione komisije kojima se poništavaju devet saglasnosti;
Nadalje mišljenja da ostali članovi Apelacione komisije, gospođa Ehlimana Begović, gospođa Alma Ćejvanović, gospodin Siniša Ravlić i gospođa Ljubica Kostić, koji su rješavali po drugom zahtjevu (i koji su, prema zapisniku, jednoglasno podržali Rješenje) moraju snositi dio odgovornosti za propuste Apelacione komisije u ovom predmetu i zaslužuju zvaničnu opomenu, te ću stoga pisati tim osobama da im izreknem opomenu i obavijestim ih da supervizor može da ih razriješi sa dužnosti zbog njihovih bilo kakvih naknadnih prekršaja;
Nadalje mišljenja da su potrebne određene izmjene načina rada Apelacione komisije, kako bi se osiguralo da Komisija radi nezavisno i da se takvo ozbiljno nepoštovanje pravila postupka ne može ponovo desiti;
Imajući takođe u vidu da prvi zahtjev sadrži tekst identičan tekstu iz pisma pritužbe u vezi sa nekim od investitora, koje je na ime „gospodina Spasoja Radanovića” poslano gospodinu Adnanu Drapiću, u to vrijeme šefu Odjeljenja za urbanizam, čiji primjerci su, između ostalog, dostavljeni mom uredu i Uredu visokog predstavnika u Sarajevu i primljeni 8. septembra 2006. godine ili približno tog datuma („Radanovićevo pismo”); u pismu nije navedena adresa ili drugi podaci za ostvarivanje kontakta, i niko pod imenom Spasoje Radanović nije registrovan u CIPS-u; na dva primjerka Radanovićevog pisma – onom koji je upućen mojoj kancelariji, i onom koji je upućen OHR-u Sarajevo – nalaze se dva potpuno različita potpisa i sasvim je jasno da ih nije potpisala ista osoba; prvi zahtjev takođe sadrži tekst identičan pismu pritužbe u vezi sa nekim od investitora koje je prethodnom supervizoru Johnson poslano na ime gospodina Borivoja Živića i gospodina Ferida Mehića, a datum na istom je 5. septembar 2006. godine (“pismo Živića i Mehića”); način formatiranja i stil prvog zahtjeva, drugog zahtjeva, Radanovićevog pisma i pisma Živića i Mehića je isti; pored toga, potpis na jednom primjerku Radanovićevog pisma i jedan od potpisa na pismu Živića i Mehića su jako slični; a potpisi na drugom primjerku Radanovićevog pisma i na prvom zahtjevu i drugom zahtjevu takođe su jako slični; stoga izgleda da nijedna od osoba pod imenom gospodin Dimitrije Trpković, gospodin Spasoje Radanović, gospodin Borivoj Živić ili gospodin Ferid Mehić ne postoji, a Radanovićevo pismo, pismo Živića i Mehića, prvi zahtjev i drugi zahtjev su svi lažni, jer su svi napisani od strane trećeg/trećih lica i potpisani lažnim imenima;
Nakon što sam naknadno otkrio iz više izvora da je gospodin Ismet Dedeić, zaposlen u Vladi Distrikta kao savjetnik gradonačelnika za ekonomska pitanja, odgovoran za sva ova pisma koja su poslana i izražavajući zabrinutost što je takav visoki zvaničnik u Distriktu učesnik u obmanjivanju Odjeljenja za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove, Apelacione komisije, mog ureda i Ureda visokog predstavnika u Sarajevu;
Nakon što sam takođe otkrio da je gospodin Ismet Dedeić, u vezi sa projektom Kvadar i devet saglasnosti, (a) u više navrata telefonirao inspektorima u Odjeljenju za javnu sigurnost, pa i vikendima, dajući im protivzakonite instrukcije, uključujući i instrukcije da izvrše rušenje navodno bespravno izgrađenih objekata, (b) protivzakonito prijetio zvaničnicima u tom Odjeljenju, uključujući i prijetnje da će inspektori primiti anonimna pisma u kojima se iznose pritužbe na devet saglasnosti i (c) sazivao zvaničnike u Odjeljenju za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove i davao im protivzakonite instrukcije u vezi sa devet saglasnosti;
Mišljenja da je takvo ponašanje daleko ispod standarda koje očekujem da vidim i za koje tražim da postoje u ponašanju zvaničnika Distrikta bilo kojeg ranga, a pogotovo od zvaničnika koji se nalazi na jednoj od najviših i najuticajnijih pozicija u Distriktu;
Imajući u vidu da je ovaj ured već jednom bio primoran da razriješi gospodina Dedeića sa visoke javne funkcije putem Naloga supervizora od 12. novembra 2003. godine zbog optužnice u krivičnom gonjenju za zloupotrebu službenog položaja, zbog čega je nakon toga proglašen krivim i osuđen i nadalje imajući u vidu da je krivično djelo za koje je proglašen krivim takođe bilo u vezi sa pitanjima urbanističkog planiranja;
Donoseći zaključak da je gospodin Dedeić očigledno nepodobna osoba za obavljanje bilo koje javne funkcije, stoga sam odlučio da ga razriješim sa dužnosti i da mu trajno zabranim da ponovo zauzme javnu funkciju u Distriktu;
Nadalje donoseći zaključak da gorepomenuto otkriva mogućnost da su jedan ili više zvaničnika u Distriktu počinili krivična djela te sam stoga odlučio da ovu stvar uputim tužiocu Distrikta zajedno sa dokazima koje posjedujem kako bi njegov ured mogao preduzeti dalje radnje koje on smatra odgovarajućim u skladu sa zakonom;
Nadalje napominjući da nakon što je Rješenje doneseno, moj ured je, zabrinut zbog gorepomenutog, dao instrukciju institucijama Distrikta da do daljnjeg ne preduzimaju nikakve dalje radnje u vezi sa devet saglasnosti, uključujući posebnu instrukciju gospodinu Željku Tanasiću, šefu Odjeljenja za javnu sigurnost, na sastanku održanom 29. januara 2007. godine, da ne ukida građevinske dozvole izdate u skladu sa devet saglasnosti;
Izražavajući žaljenje što je, bez obzira na ove instrukcije, gospodin Tanasić, 6. februara 2007. godine, donio rješenja kojima se ukidaju građevinske dozvole, a ta rješenja su dostavljena (ili je pokušano da budu dostavljena) 12. februara 2007. godine; gospodin Tanasić je time direktno prekršio instrukciju koju mu je dao moj ured.
Ističući da se sve instrukcije osoblja mog ureda date u moje ime, bilo da su date usmeno ili u pisanoj formi, moraju tretirati kao da sam ih dao ja, a u interesu očuvanja integriteta i efikasnosti ureda supervizora, neću tolerirati zanemarivanje bilo koje takve instrukcije i ukoliko se ti slučajevi ponove razriješiću sa dužnosti bilo kog javnog zvaničnika koji ne bude postupao u skladu sa instrukcijom mog ureda datom u moje ime; gospodin Tanasić stoga zaslužuje zvaničnu opomenu, te ću pisati gospodinu Tanasiću da mu izreknem opomenu i obavijestim ga da ga mogu razriješiti sa dužnosti zbog njegovih bilo kakvih naknadnih prekršaja;
Odlučan da riješim investitore ove neprijatne situacije u kojoj su se našli, ne svojom krivicom, odlučio sam da ponovo vratim pravnu snagu devet saglasnosti, onako kako su predviđene u pismima supervizora Johnson od 15. avgusta 2006. godine i 28. avgusta 2006. godine;
(2) Pododjeljenje za prostorno planiranje, urbanizam i zaštitu životne sredine
Podsjećajući da je Pododjeljenje za prostorno planiranje, urbanizam i zaštitu životne sredine (koje je dio Odjeljenja za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove), kojim rukovodi gospođa Olivera Lugonjić, stalno podbacivalo u radu time što je:
(a) ured koji se bavio zahtjevima za legalizaciju bespravno izgrađenih objekata, prema Zakonu o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata (objavljenom u Službenom glasniku Brčko Distrikta br. 21/03), kojom rukovodi gospođa Lugonjić, nagomilala stotine predmeta bez zadovoljavajućeg objašnjenja, a predmete obrađivala očajno sporo;
(b) ured koji se bavio zahtjevima za urbanističke saglasnosti, kojim takođe rukovodi gospođa Lugonjić, takođe nagomilala stotine predmeta bez zadovoljavajućeg objašnjenja, a u mnogim slučajevima je tom uredu trebalo više od dvije godine od podnošenja zahtjeva da izda rješenje, bez obzira na obavezu iz člana 203 Zakona o upravnom postupku Brčko Distrikta da takve zahtjeve obradi i po istima izda rješenje u roku od trideset dana od dana prijema;
Nadalje podsjećajući da sam, zabrinut zbog učinka gospođe Lugonjić i ureda kojima rukovodi, pisao gospođi Lugonjić 7. novembra 2006. godine i ponovo 19. januara 2007. godine, tražeći od nje da ispuni određene radne ciljeve i da podnosi mjesečne izvještaje o napredovanju u ispunjavanju tih ciljeva, a ukoliko ona to ne bi ispunila izrekao bih joj sankcije, u opsegu do njenog razrješenja sa dužnosti i uključujući isto; i imajući u vidu da su njeni posljednji takvi izvještaji trebali biti dostavljeni 7. februara 2007. godine i 7. marta 2007. godine, a da ona nije podnijela te izvještaje na vrijeme, niti uopće, niti mi je dala bilo kakvo objašnjenje zbog čega to nije učinila, što me navodi na zaključak da ona nema bilo kakvu namjeru da sarađuje sa mojim uredom ili da poboljša učinak ureda kojima rukovodi;
Imajući u vidu da nikada ne bi došlo do velikih nagomilavanja neriješenih zahtjeva za urbanističke saglasnosti da je Pododjeljenje za prostorno planiranje, urbanizam i zaštitu životne sredine radilo kako treba, opravdana očekivanja investitora ne bi bila iznevjerena, a moj ured ne bi uopće morao da interveniše po žalbama gorepomenutih investitora;
Smatrajući da je učinak Pododjeljenja za osudu; i da gospođa Lugonjić, kao šef tog Pododjeljenja, mora da snosi najveću odgovornost za njegove propuste, stoga sam odlučio da je razriješim sa dužnosti;
Imajući takođe u vidu da dvoje radnika u Pododjeljenju gospođe Lugonjić, gospođa Ljerka Korjenić i gospođa Slađana Mitrović, snose znatan dio odgovornosti za propuste Pododjeljenja time što snose krivicu za neka od najvećih nagomilavanja predmeta u obradi urbanističkih saglasnosti; znatna većina zahtjeva za urbanistističku saglasnost koji su neriješeni više od godinu dana su bili odgovornost ili gospođe Korjenić ili gospođe Mitrović, a evidencija Pododjeljenja pokazuje da su kašnjenja i nagomilavanja predmeta za koje su zadužene ove dvije osobe znatno veća nego kod ostalog osoblja u njihovom uredu; stoga sam odlučio da obje ove osobe razriješim dužnosti;
Imajući takođe u vidu da je Odjeljenju za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove, kojim rukovodi gospođa Nataša Đudurović, potreban snažan rukovodilac zbog važne i osjetljive javne uloge koju ima; međutim, kako nije uspjela da kontroliše Pododjeljenje za prostorno planiranje, urbanizam i zaštitu životne sredine, ona do sada nije pokazala neophodan rukovodeći potencijal; gospođa Đudurović stoga zaslužuje zvaničnu opomenu, te ću pisati gospođi Đudurović da joj izreknem opomenu i obavijestim je da je mogu razriješiti dužnosti zbog njenih bilo kakvih naknadnih prekršaja;
Imajući takođe u vidu da znatnu odgovornost za propuste Pododjeljenja za prostorno planiranje, urbanizam i zaštitu životne sredine mora snositi gospodin Adnan Drapić, šef Odjeljenja za urbanizam u periodu prije 1. septembra 2006. godine, jer su nagomilavanja predmeta nastala u periodu kada je on bio šef tog Odjeljenja (a Pododjeljenje je bilo dio njegovog Odjeljenja) i on je propustio da učini bilo šta da spriječi ta nagomilavanja ili da ih, kada je do istih došlo, ublaži ili smanji; gospodin Drapić stoga zaslužuje zvaničnu opomenu, te ću pisati gospodinu Drapiću da mu izreknem opomenu i obavijestim ga da ga mogu razriješiti dužnosti zbog njegovih bilo kakvih naknadnih prekršaja;
Izražavajući žaljenje zbog potrebe da razriješim neke zvaničnike sa dužnosti, ali ne videći nikakvu praktičnu alternativu u pogledu njihovih prekršaja i ozbiljnosti skandala koje sam razotkrio; i da bih razriješenima sa dužnosti omogućio pravičan postupak (a) ja ću zasebno za svaki slučaj, sprovesti postupak ab initio provjere slučajeva razrješenja dužnosti koja se donose ovim Nalogom kao i uslova pod kojima se ona donose, ukoliko mi bilo koja od osoba razriješenih na ovaj način podnese zahtjev u pisanoj formi u roku od dvadesetosam (28) dana od dana izdavanja ovog Naloga, u kojem se objašnjava zbog čega ne snose krivicu za prekršaje opisane u ovom Nalogu ili zbog čega ne bi trebalo da snose kazne koje su im izrečene ovim Nalogom, nakon čega ću ja nepristrasno razmotriti predstavke koje dostave u svjetlu dokaza protiv njih navedenih u ovom Nalogu, i daću im pravo na pravično saslušanje; i (b) mogu, nakon konsultacija sa visokim predstavnikom, naknadno izdati nalog kojim se dalje predviđa nepristrasno preispitivanje razrješenja sa dužnosti koja su predviđena u ovom Nalogu i uslovi istog; pod uslovom, međutim, da nijedan dio ovog Naloga ne bude ublažen ili stavljen van snage samim podnošenjem zahtjeva za pokretanje bilo kakvog postupka provjere navedenog u ovom stavu, te da ovaj Nalog u potpunosti ostane na snazi ukoliko i sve dok ne obavijestim bilo kojeg takvog podnosioca zahtjeva da sam odlučio da izmijenim ovaj Nalog u mjeri u kojoj se on odnosi na njega;
(3) Režim urbanističkog planiranja Distrikta
Podsjećajući da od samog nastanka Distrikta, njegov režim prostornog planiranja nije nikada funkcionisao dobro: postoji previše vrsta urbanističko-planskih dokumenata, previše Vladinih odjeljenja je uključeno u proces pripreme tih planskih dokumenata i izdavanje dozvola u skladu sa istim, a zakoni su nejasni, predviđaju preširoke i fleksibilne pravne norme koje se nedosljedno primjenjuju, te se time stvaraju nepotrebna birokratija, nepravičan tretman prema podnosiocima zahtjeva i mogućnosti za korupciju;
Nadalje podsjećajući da Distrikt nikada nije uspio da usvoji prostorni plan od nastanka Distrikta 8. marta 2000. godine, bez obzira na obavezu iz člana 137 Zakona o prostornom uređenju Brčko distrikta, koji je Skupština Distrikta usvojila 29. aprila 2003. godine (“Zakon o prostornom uređenju”), da se prostorni plan usvoji do kraja kalendarske 2004. godine, i bez obzira na Nalog od 7. novembra 2005. godine koji je izdala prethodni supervizor Johnson, koji je imao za cilj da osigura transparentno i zakonito urbanističko planiranje;
Smatrajući da je prema tome potrebno niz izmjena Zakona Distrikta o prostornom planiranju, da bi se usmjerio proces prostornog planiranja i da bi za investitore bio pravičniji i lakši za upotrebu, kako bi bio omogućen privredni rast i otvaranje radnih mjesta u Distriktu;
Saopštavajući da stoga razmatram mogućnost nametanja izmjena u režimu urbanističkog planiranja u Distriktu putem naknadnih naloga supervizora;
Žaleći u međuvremenu zbog korištenja “stručnih mišljenja” kao preduslova za izdavanje urbanističke saglasnosti, (a) prema članu 140 Zakona o prostornom uređenju, kojim se predviđa mogućnost korištenja takvog mišljenja po zahtjevu za urbanističku saglasnost u slučaju kada ne postoji regulacioni plan; i (b) prema članu 70(3) Zakona o prostornom uređenju koji je uvijek iznova (ali nezakonito) korišten kada predložena građevina nije u skladu sa postojećim regulacionim planom, kako bi se donijelo mišljenje da neusklađenost u stvari ne postoji; uslovi pod kojima se ova “stručna mišeljenja” izdaju su proizvoljni i loši, te sam stoga odlučio da odmah ukinem korištenje bilo kojeg takvog mišljenja;
Takođe žaleći zbog trenutne prakse, sadržane u članovima 26 do 32 Zakona o poljoprivrednom zemljištu Brčko distrikta BiH (objavljenog u Službenom glasniku Brčko distrikta br. 32/04), da se prije izdavanja urbanističke saglasnosti plaća naknada utvrđena od strane Odjeljenja za poljoprivredu u slučajevima kada je zemljište upisano u katastru kao poljoprivredno, kao nepotreban trošak i birokratska prepreka za investitore, i nakon što sam shodno tome odlučio da odmah ukinem tu naknadu;
Stoga nalažem sljedeće:
Devet saglasnosti
Rješenja Apelacione komisije Distrikta pod brojevima 06-364-003014/04-AP-28/07-1, 06-364-000977/06-2-AP-28/07-8, 06-364-002923/06-AP-28/07-7, 06-364-003143/06-AP-28/07-6, 06-364-000929/06-AP-28/07-5, 06-364-000058/06-AP-28/07-4, 06-364-003179/06-AP-28/07-3, 06-364-002830/06-AP-28/07-2 i 06-364-003177/06-AP-28/07, sva od 25. januara 2007. godine, se ovim putem poništavaju i više nemaju pravno dejstvo. Pravna važnost svih urbanističkih saglasnosti koje su ukinute gorepomenutim rješenjima Apelacione komisije se ovim putem ponovo vraća sa retroaktivnim dejstvom, kao da ove urbanističke saglasnosti nikada nisu bile ukinute.
Građevinske dozvole pod brojevima 12-361-008287/06 (od 12. decembra 2006. godine), 12-360-007444/06, 12-360-007444/06-1 i 12-360-007444/06-2 (od 15., 16. i 25. januara 2007. godine, tim redom), 12-361-007798/06 (od 14. novembra 2006. godine) i 12-360-007092/06 (od 13. oktobra 2006. godine) se ovim putem ponovo stavljaju na snagu kao da nikada nisu bile ukinute. Rješenja čija je svrha bila da se ukinu ove građevinske dozvole, pod brojevima 12-361-008287/06-1,12-360-007444/06-3, 12-361-007798/06-1, 12-360-007092/06-1, a sva od 6. februara 2007. godine, se ovim putem poništavaju sa retroaktivnim dejstvom, kao da nikada nisu bila izdata.
Promjene u režimu urbanističkog planiranja Distrikta
Član 9 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju, objavljenog u Službenom glasniku Brčko Distrikta br. 15/04 (“Zakon o izmjenama i dopunama”), se stavlja van snage od dana donošenja ovog Naloga i više nema pravno dejstvo. Član 140 Zakona o prostornom uređenju Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, objavljenog u Službenom glasniku Brčko Distrikta br. 09/03 (“Zakon o prostornom uređenju”), koji je izmijenjen članom 9 Zakona o izmjenama i dopunama, se danom stupanja ovog Naloga na snagu vraća u formu teksta člana 140 onako kako je on glasio neposredno prije donošenja Zakona o izmjenama i dopunama.
Trenutna praksa Odjeljenja za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove, sadržana u članu 140 (onako kako je izmijenjen članom 9 Zakona o izmjenama i dopunama), da izdaje urbanističke saglasnosti na osnovu “stručnog mišljenja”, između ostalog u slučajevima kada ne postoji regulacioni plan, će odmah prestati i nikakva slična praksa neće biti naknadno usvojena. U slučajevima kada ne postoji regulacioni ili urbanistički plan, neće biti potrebno “stručno mišljenje” kao preduslov za izdavanje urbanističke saglasnosti – već samo uslov da predložena građevina bude u skladu sa prostornim planom i bilo kojim primjenjivim urbanističkim planom.
Član 70(3) Zakona o prostornom uređenju se stavlja van snage danom stupanja ovog Naloga na snagu i više nema pravno dejstvo.
Trenutna praksa Odjeljenja za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove da traži mišljenje, navodno u skladu sa članom 70(3) Zakona o prostornom uređenju, od konsultanta zaduženog za izradu prostorno-planskog dokumenta, kada postoji pitanje u pogledu toga da li je predloženo uređenje u skladu sa tim planskim dokumentom, ili prima facie neusklađenost između predloženog uređenja i prostorno-planskog dokumenta, će odmah prestati i nikakva slična praksa neće biti naknadno usvojena. Od sada, Odjeljenje za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove će samostalno utvrđivati da li je bilo koji predloženi projekat, na osnovu kojeg se traži urbanistička saglasnost, u skladu sa prostornim planom i bilo kojim primjenjivim urbanističkim planom, regulacionim planom ili drugim planskim dokumentom, kako je predviđeno u članu 59 Zakona o prostornom uređenju. Ukoliko Odjeljenje dođe do zaključka da predloženo uređenje nije u skladu sa bilo kojim primjenjivim planskim dokumentom, ono će odbaciti zahtjev. Ukoliko dođe do zaključka da je predloženo uređenje u skladu sa svim primjenjivim planskim dokumentima, prihvatiće zahtjev i izdati urbanističku saglasnost u skladu sa odredbama Zakona o prostornom uređenju i Zakona o upravnom postupku.
Članovi 26 do 32 Zakona o poljoprivrednom zemljištu Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine (objavljenog u Službenom glasniku Brčko Distrikta br. 32/04) se stavljaju van snage danom donošenja ovog Naloga i više nemaju pravno dejstvo. Odmah prestaje pravni režim iz ovih članova, kojim se predviđa da je za građenje na zemljištu upisanom u katastru kao poljoprivredno zemljište potrebno prethodno platiti naknadu za pretvaranje zemljišta u građevinsko zemljište, utvrđenu od strane Odjeljenja za poljoprivredu. Od sada, kada god se Odjeljenju za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove podnese zahtjev za urbanističku saglasnost, Odjeljenje za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove će provjeriti katastarske podatke kao dio svog uobičajenog postupka. U slučaju kada Odjeljenje za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove utvrdi da je zemljište za koje se podnosi zahtjev opisano u katastru kao poljoprivredno, Odjeljenje za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove će odmah dostaviti Odjeljenju za poljoprivredu primjerak bilo koje urbanističke saglasnosti izdate za to zemljište, koju će Odjeljenje za poljoprivredu upotrijebiti da ažurira sopstvenu evidenciju.
Građevinska dozvola za građevinu vjerskog, nacionalnog ili etničkog karaktera ni u kom slučaju neće biti izdata bez postojanja urbanističkog plana, kojim se obuhvata lokacija za predloženu građevinu i koji je usvojen nakon datuma usvajanja prostornog plana koji trenutno razmatra Vlada Distrikta, kojim se izričito predviđa predmetna građevina. (U izuzetnim okolnostima, dok postoji supervizija u Brčko Distriktu, supervizor može dati pismeno izuzeće od ovog uslova u bilo kom pojedinačnom slučaju). Ovaj stav se ne primjenjuje na rekonstrukciju vjerskih, nacionalnih ili etničkih objekata oštećenih ili uništenih tokom sukoba od 1992. do 1995. godine.
Razrješenja sa dužnosti
Gospodin Ismet Dedeić se ovim putem odmah razrješava sa dužnosti savjetnika gradonačelnika u Vladi Distrikta. Sva prava na naknadu za rad, povlastice ili status koja proističu iz ove dužnosti prestaju odmah. Gospodinu Dedeiću se trajno zabranjuje obavljanje bilo koje dužnosti u bilo kojoj javnoj instituciji Distrikta, bilo da je ta dužnost zvanična ili nezvanična, izborna, dužnost na koju se imenuje ili neka druga dužnost po bilo kom drugom osnovu. Gospodinu Dedeiću se takođe zabranjuje ulazak u prostorije u koje je pristup dozvoljen samo službenim licima u objektima u kojima su smještene javne institucije Distrikta.
Gospođa Olivera Lugonjić se ovim putem odmah razrješava sa dužnosti šefa Pododjeljenja za prostorno planiranje, urbanizam i zaštitu životne sredine u okviru Odjeljenja za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove u Vladi Distrikta. Sva prava na naknadu za rad, povlastice ili status koja proističu iz ove dužnosti prestaju odmah. Gospođa Lugonjić neće obavljati nikakvu dužnost u bilo kojoj javnoj instituciji Distrikta u periodu od pet (5) godina od dana donošenja ovog Naloga supervizora, bilo da je ta dužnost zvanična ili nezvanična, izborna, dužnost na koju se imenuje ili neka druga dužnost po bilo kom drugom osnovu. Gradonačelnik će, najkasnije sedam dana od dana izdavanja ovog Naloga supervizora, objaviti konkurs za upražnjeno radno mjesto sa kojeg se gospođa Lugonjić ovim putem razrješava, a u skladu sa važećim odredbama Zakona o državnoj službi u organima uprave i Statutom Distrikta.
Gospođa Desanka Jovanović se ovim putem odmah razrješava sa dužnosti predsjednika Apelacione komisije Vlade Distrikta. Sva prava na naknadu za rad, povlastice ili status koja proističu iz ove dužnosti prestaju odmah. Gospođa Jovanović neće obavljati nikakvu dužnost u bilo kojoj javnoj instituciji Distrikta u periodu od pet (5) godina od dana donošenja ovog Naloga supervizora, bilo da je ta dužnost zvanična ili nezvanična, izborna, dužnost na koju se imenuje ili neka druga dužnost po bilo kom drugom osnovu.
Gospođa Ljerka Korjenić se ovim putem razrješava sa dužnosti službenika u Pododjeljenju za prostorno planiranje, urbanizam i zaštitu životne sredine u okviru Odjeljenja za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove u Vladi Distrikta. Sva prava na naknadu za rad, povlastice ili status koja proističu iz ove dužnosti prestaju odmah. Gospođa Korjenić neće obavljati nikakvu dužnost u bilo kojoj javnoj instituciji Distrikta u periodu od tri (3) godine od dana donošenja ovog Naloga supervizora, bilo da je ta dužnost zvanična ili nezvanična, izborna, dužnost na koju se imenuje ili neka druga dužnost po bilo kom drugom osnovu.
Gospođa Slađana Mitrović se ovim putem razrješava sa dužnosti službenika u Pododjeljenju za prostorno planiranje, urbanizam i zaštitu životne sredine u okviru Odjeljenja za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove u Vladi Distrikta. Sva prava na naknadu za rad, povlastice ili status koja proističu iz ove dužnosti prestaju odmah. Gospođa Mitrović neće obavljati nikakvu dužnost u bilo kojoj javnoj instituciji Distrikta u periodu od tri (3) godine od dana donošenja ovog Naloga supervizora, bilo da je ta dužnost zvanična ili nezvanična, izborna, dužnost na koju se imenuje ili neka druga dužnost po bilo kom drugom osnovu.
Zakon o upravnom postupku
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o upravnom postupku, koji je priložen kao Aneks ovog Naloga, se ovim putem donosi kao zakon Brčko distrikta. Biće objavljen u Službenom glasniku Brčko distrikta u isto vrijeme kada i ovaj Nalog, a stupa na snagu osam (8) dana od dana objavljivanja. Nakon toga, gradonačelnik će odmah preduzeti sve neophodne mjere prema Zakonu o upravnom postupku u izmijenjenom tekstu kako bi osigurao da se odmah imenuje nova Apelaciona komisija.
Gradonačelnik će, najkasnije sedam dana od dana izdavanja ovog Naloga supervizora, objaviti konkurse za upražnjena radna mjesta potrebne radi imenovanja nove Apelacione komisije u skladu sa Zakonom o upravnom postupku, i preduzeće sve dalje mjere potrebne kako bi osigurao da se odmah imenuje nova Apelaciona komisija.
Protivzakonite instrukcije zvaničnicima Distrikta
Nijedna osoba neće davati bilo kakvu instrukciju, direktnu ili posrednu, bilo kom zvaničniku Distrikta, a koja je u vezi sa urbanističkim planiranjem, urbanističkim saglasnostima ili građevinskim dozvolama, osim:
(a) zakonite i odgovarajuće instrukcije u svojstvu rukovodioca ili pretpostavljenog;
(b) prema važećem zakonu kojim se oni izričito ovlašćuju da daju takvu instrukciju;
(c) kao dio naloga suda ili prema istom; ili
(d) kao instrukciju kancelarije supervizora.
Bilo kojoj osobi koja prekrši ovu zabranu može se, nakon što bude proglašena krivom od strane sudova Brčko distrikta, izreći novčana kazna u iznosu do 20.000,00 KM i/ili zatvorska kazna u trajanju do dvije godine. Ovu odredbu će sprovoditi Policija Distrikta, Tužilaštvo Distrikta i sudovi Distrikta na isti način na koji bi se sprovodila da je ona član u Krivičnom zakonu Brčko distrikta. Pored toga, bilo koja osoba koja prekrši ovu zabranu, a koja je zvaničnik bilo koje javne institucije Distrikta, može biti razriješena sa dužnosti od strane supervizora prema uslovima iz ovog Naloga predviđenim za razrješenje zvaničnika sa dužnosti. Odredbe ovog stava 15 su bez uticaja na član 377 Krivičnog zakona Brčko Distrikta, koji u potpunosti ostaje na snazi i primjenjuje se na radnje zabranjene ovim stavom.
Završne odredbe
Kako bi se izbjegle nejasnoće, odredbe ovog Naloga imaju veću pravnu snagu u odnosu na propise i pravne akte koji nisu u skladu sa njim, a u mjeri neophodnoj da se ovom Nalogu da puno dejstvo.
Ovaj Nalog stupa na snagu odmah bez daljih proceduralnih radnji.
Ništa iz ovog Naloga nema nikakvo dejstvo na Nalog supervizora Johnson od 7. novembra 2005. godine, koji u potpunosti ostaje na snazi.
Ovaj Nalog supervizora će bez odlaganja biti objavljen u Službenom glasniku Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. Svi javni zvaničnici u Distriktu će preduzeti sve neophodne mjere kako bi osigurali da se on u potpunosti sprovede.
Ovaj Nalog supervizora će biti objavljen na engleskom jeziku i zvaničnim jezicima Bosne i Hercegovine. U slučaju neusklađenosti, verzija na engleskom jeziku je mjerodavna za sve namjene.
dr Raffi Gregorian
supervizor za Brčko Distrikt
prvi zamjenik visokog predstavnika
